Atraktivni Lokaliteti u Blizini i Zanimljivosti

Pustinja Blaca

Udaljenost: 18,9km

Renesansno zdanje, prilično stradalo u požaru 1724., obnavljano je i proširivano prema baroknim uzorima tijekom 17. i 18. stoljeća i dodan mu je zvonik na preslicu. Biskup hvarsko-brački, razmotrivši molbu pustinjaka, izdao im je dopuštenje da mogu »sagraditi i napraviti Pustinju, i u njoj stanovati, moliti, posvećivati i pokoru činiti (…)«. Mogli su u svoje redove primati koga su htjeli, bez utjecaja bilo koje crkvene ili svjetovne institucije. Njezini članovi bili su i svećenici i svjetovnjaci koji bi nakon određenog vremena bili uzdignuti na stupanj subraće.

Zlatni Rat - Bol

Udaljenost: 38km

Zlatni rât je vjerojatno najpoznatija plaža na Jadranu, smještena u Bolu, na južnoj obali otoka Brača. Zbog svoje je neobičnosti i ljepote i jedan od najpoznatijih simbola hrvatskog turizma. Taj fenomen je šljunčani rt (rât) dug oko tisuću metara, kojeg oplakuje čisto i prozirno more. Plaža je posebna i po tome što mijenja oblik i položaj, ovisno o vjetru koji puše. Izbočenost Zlatnog rata baš u najužem dijelu Hvarskog kanala djeluju kao neka vrsta pojačivača za sve SZ, Z i JZ vjetrove, što Zlatni rat čini iznimno atraktivnom lokacijom za daskanje na vjetru (eng. windsurfing)..

Otok Galešnjak

Udaljenost: 248km

Galešnjak (poznat i kao Otok zaljubljenih, Otok ljubavi) je otočić smješten je u Pašmanskom kanalu između otoka Pašman i mjesta Turanj na kopnu. Otok je površine 0,132 km2. Dužina obalnog pojasa je 1,55 km. Na otoku su dva vrha, a najviši je visok 36 m nadmorske visine. Zanimljivo je da je 13. ožujka 1177. godine rimski papa Aleksandar III. (1159. − 1181.) u pratnji svoga brodovlja plovio je s juga Italije na sjever, Veneciju, i to hrvatskom stranom Jadrana. Tom prilikom je prošao i kroz Pašmanski kanal. Papinske galije zaustavile su se između otočića Ričul i Galešnjak. Papu su u Zadru dočekali razdragani stanovnici i cijeli je grad pjevao pjesmu na hrvatskom jeziku.

Potezanje Mrduje

Udaljenost: 4km

Mrduja je otočić u Splitskim vratima, između Brača i Šolte. Najbliže naselje je Milna na Braču, oko 1 kilometar istočno. Mjesni je naziv Mrduja, a Komižani i Hvarani je zovu Marduja. Oko nje se odvija poznata Mrdujska regata jedriličara. Za nju je vezana i šaljiva legenda o svađi Bračana i Šoltana: Bračani i Šoltani su se svađali čija je Mrduja, pa su je i jedni i drugi vezali konopom i potezali na svoju stranu. Po uzoru na tu legendu, po prvi puta je 9. kolovoza 2008. godine održano natjecanje pod imenom "Potezanje Mrduje" između posade Milne (Brač) i posade Stomorske (Šolta). Hvarski pjevač Gego je opjevao ovaj međuotočki rivalitet u pjesmi "Mrduja".

Špilje pod morem - Atrakcije za ronioce

Udaljenost: Više obližnjih lokacija

Otok Brač bogat je ronilačkim lokacijama kao što su predivna spilja u Lučicama, niz olupina koje su danas dom brojnim stanovnicima modrih dubina, arheološki lokaliteti, brojni podvodni zidovi i mnogi drugi.

Brodske olupine - ronjenje

Udaljenost: Više lokacija

Istočno od otočića Mrduja na dubini od 40 m nalazi se olupina broda "Meje". Brod dužine 30 m leži na pijesku dok se pramac broda nalazi na dubini od 47 m. Ronjenje je moguće po kabinskom dijelu broda. U samoj blizini broda nalazi se i zid na dubini od 25 m gdje se roni u povratku s olupine. Zbog dubine na kojoj se nalazi brod, preporuča se tehničko ronjenje s plinskim mješavinama.

Modra špilja - Otok Vis (Biševo)

Udaljenost: Vis

Modra špilja je špilja na istočnoj strani otoka Biševa. Špilju je opisao Ransonet, a nalazi se u uvali Balun na istočnoj strani otoka Biševa. Dostupna je javnosti od 1884., kada je probijen vanjski ulaz, kroz koji se u špilju ulazi malim čamcem na vesla. Špilja ima dva otvora, jedan manji, umjetno produbljen, kroz koji može proći čamac na vesla i taj otvor nema utjecaja na rasvjetu u špilji. Drugi je otvor poput svoda i mnogo je širi, na južnoj strani špilje ispod razine mora te kroz njega prodire sunčeva svjetlost. Zbog Modre špilje, otok ima turističku vrijednost. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor u Modru špilju, reflektiraju se od bijelog dna i osvjetljavaju špilju modrom, a predmete u vodi srebrnastom bojom.

Sredozemna Medvjedica

Ugrožena vrsta

Sredozemna medvjedica je nekad nastanjivala obale Sredozemnog i Crnog mora i dijelove obala Atlantika na jugu do Zelenortskih otoka, a na zapadu do Madeire. S vremenom, niz razloga doveo je do dramatičnog pada brojnosti populacije. To je ranije bio uglavnom komercijalni lov (naročito u vrijeme Rimskog carstva i u srednjem vijeku. U 20. stoljeću ribari ih doživljavaju kao konkurenciju i smatraju, da im oštećuju mreže, a velik problem morskim medvjedicama je i urbanizacija obala. Tijekom 1990-ih godina provedena su istraživanja staništa u špiljama oko otočića Svetog Andrije, Biševa i Jabuke, u kojima je nekad obitavala sredozemna medvjedica.

Morski konjic (Hippocampus sp.)

Ugrožena je vrsta u Jadranu. Ovo dobroćudno i nježno morsko biće vrlo je lak plijen nesavjesnih ronioca koji ne shvaćaju da živa bića nisu suveniri. Ne podržavajte ubijanje morskih konjića kupnjom osušenih primjeraka od prodavača suvenira!

Plemenita periska (Pinna nobilis)

Ovaj školjkaš zaštićena je Jadranska vrsta koja obitava na pjeskovitom dnu. Čest je stanovnik livada morske trave, voge. Razvojem turizma njezina su staništa naglo prorijeđena ponajviše zbog ljuštura koje se koriste za izradu ukrasnih predmeta i kao suvenir. Zabranjeno je njezino vađenje i stavljanje ljuštura u prodaju!

Dupin (Tursiops truncatus)

Dupini su vrsta čiji opstanak ugrožavaju ljudske aktivnosti na moru, pretjerani izlov ribe i zagađenje mora. Dupini uz pomoć zvuka identificiraju i hvataju plijen, međusobno komuniciraju i orijentiraju se stvarajući akustičnu kartu zone u kojoj se kreću. Većina zvukova koje proizvode gliseri, naročito zvukovi propelera, preklapaju se s frekvencijama koje koriste dupini. Zbog njih ponekad napuštaju omiljena mjesta na kojima se hrane ili borave s mladima, a poznato je, također, da buka u njih može proizvesti i stres. Dupini se ne smiju proganjati i plovila se ne smiju usmjeravati ravno prema njima. Dupinima se treba približiti vrlo sporo, držeći se paralelno s njihovim pravcem kretanja i izbjegavajući iznenadne promjene smjera i buku.

Roda Malena

Udaljenost: Slavonski Brod

Rodan Klepetan svakog se proljeća vraća baš svojoj rodi slomljena krila, nazvanoj Malena – jedinoj rodi u kraju koja ne može putovati na jug već strpljivo čeka povratak svoje ljubavi. Već punih 14 godina zajedno imaju mlade na krovu kuće pored Slavonskog Broda, a sve zahvaljujući Stjepanu Vokiću, velikom ljubitelju prirode i životinja, koji svaki dan brine o Malenoj kako bi preživjela zimu i zdrava dočekala Klepetana. A kad se izlegu njihove mlade rode, gospodin Vokić svaki dan lovi 10 kilograma žive ribe jer ih Malena ne može sama prehraniti.

Posjetite Restoran Omo u Milni na Braču